Poticanje ljudi na odlazak iz Hrvatske - piljenje grane na kojoj sjedimo...

Često čujem kako netko potiče ljude da se javljaju na oglase za poslove van Hrvatse te ih dodatno potiču na taj korak odlaska. Moram priznati da me to većim dijelom zabrinjava, čak užasava, a jednim malim dijelom i nasmijava. Zadnji primjer, koji me je na kraju i nagnao da napišem ovaj post, je sljedeći:

Moram odmah istaknuti kako se u ovom konkretnom slučaju radi o računalnim stručnjacima, no sve se to može, a i mora, primjeniti i na ostali visoko obrazovani kadar.

Dakle, zbog čega me to zabrinjava, a i nasmijava? Pa, da bi se to shvatilo nužno je prvo razjasniti različite perspektive iz kojih se to može gledati, ili drugim riječima, različite dionike (engl. stakeholders). Naime, o perspektivi ovisi što je istina, i kao što je odmah jasno, očito je da postoji više istina. Pri tome, nepobitna je činjenica kako se svaki od dionika mora voditi svojim vlastitim interesima. To je na kraju krajeva, jedino racionalno ponašanje.

Dakle, dionici, odnosno perspektive su:

1. Osoba koja odlazi van.
2. Osobe/ljudi koji ostaju u Hrvatskoj.
3. Osoba koja potiče ljude na odlazak van. Ova kategorija se nadalje može podijeliti na one koji potiču i vani su, te oni koji potiču i u Hrvatskoj su.
4. Tvrtka koja je vani i traži zaposlene.

Ostatak teksta ću, dakle, podijeliti prema svakoj od tih dionika, te sagledati situaciju iz perspektive svakog od njih. Ključni dio je druga točka, otisnuta masnim slovima, i ako ne čitate pretjerano detaljno ovaj post, ipak bi preporučio da na tu točku obratite pozornost jer je u njoj suština ovog posta.

Primjetite inače da mi klasifikacija nije savršena jer postoji određeno preklapanje. Međutim, nemam niti volju niti namjeru učiniti tu klasifikaciju savršenom. Bitna je poanta koju želim poručiti i mislim da će ova klasifikacija za to biti sasvim odgovarajuća.

Osoba koja odlazi van

U ovom slučaju, nemam što komentirati. Budući da svatko gleda svoj interes, tako i svaka osoba može i mora za sebe odlučiti i odvagati koje su najbolje opcije i postupiti shodno tome.

Možda bi samo kao malu digresiju  mogao reći kako je problem da odlaze van osobe kojima je i u HR dobro, a one kojima je u HR loše, ostaju u HR. Naravno da to nije apsolutno pravilo, ali, mislim da prosjek jako dobro reflektira to što sam rekao. I ta činjenica je bitna, ali tek u kontekstu iduće točke...

Ljudi koji ostaju u Hrvatskoj

Ovdje bi se moglo napraviti daljnje raslojavanje i detaljnija analiza, ali nema potrebe jer stvar je vrlo jednostavna. Naime, ovu grupu bi najbolje mogao opisati kao ekipu koja sjedi na grani, nekolicina reže tu granu, a ova grupa se ponaša kao da ih nije briga. U biti, i nije ih briga jer nemaju pojma.

Koji su razlozi zašto to tako tragično doživljavam:

1. Novci poreznih obveznika su utrošeni na školovanje tih ljudi, i to ne mali. Dakle, porezni obveznici bi mrali biti zabrinuti kamo se bacaju njihovi novci!
2. Stručni, obrazovani ljudi su ono što pokreće moderne ekonomije. Hrvatska, odlaskom takvih ljudi, ostaje na ljudima sa srednjom stručnom spremom i prema tome osuđena je na propast.
3. S takvim odljevom trebali bi se zabrinuti tko će školovati buduće generacije, a također, trebali bi se zabrinuti tko će nas u budućnosti liječiti, ili tko će nam  zarađivati penzije.
4. Sposobni ljudi čine okolinu koja napreduje, i vuče sve za sobom. Ako nema sposobnih ljudi, nema ni napretka okoline.

Mislim da su to vrlo jaki razlozi zašto nikome normalnome ne bi smjelo pasti na pamet da potiče ljude na odlazak van. 

Kao jedan zanimljiv primjer spomenut ću moj rodni grad, Viroviticu. Naime, iz Virovitice mnoštvo srednjoškolaca je otišlo na studij u Zagreb, Osijek, Rijeku. No, jako malo se i vratilo nazad. To je slučaj barem od kad sam ja otišao na studij. Rezultat je taj da Virovitica, kao i velika većina Hrvatske, stagnira i vrlo vjerojatno se nalazi u fazi kada povratak više nije moguć. Dakle, to će se desiti i Hrvatskoj.

Osobe koje potiču na odlazak i nisu u Hrvatskoj

Tu nemam što dodati, osim da tim ljudima nije ni u džep ni iz džepa to što će tamo netko iz neke države otići, i na taj način osiromašiti tu državu. Koji su motivi te ekipe, teško je reći.

Osobe koje potiču na odlazak i jesu u Hrvatskoj

Za njih mogu reći sve što sam rekao i za one koji ostaju u Hrvatskoj, jedino što su ovi oni koji pile granu i/ili navijaju da se grana što prije prepili. Dakle, šutljiva većina nanosi štetu svojom neaktivnošću i nerazumijevanjem, ovi nanose najveću štetu i trebalo bi ih javno osuditi u novinama. No, kad smo već kod toga, ni novinari previše ne kuže.

Trtvke koje su vani i vrbuju 

One imaju i te kakvu korist od ljudi koji dolaze jer, obično, u svojoj okolini ne mogu pronaći dovoljno kadra. To je sigurno tako za Silicijsku dolinu, Irsku, ali i niz drugih država/regija gdje se nalazi skoncentrirana nekakva industrija, a lokalna okolina nije u mogućnosti pružiti dovoljno ljudskih resursa.

GnuCash - Troškovi na kreditnoj kartici

Vođenje troškova koje se ostvaruju putem kreditne kartice se ispostavilo kao najzahtjevnije. Postoji više načina na koji se to može obaviti, ali ja sam se u konačnici odlučio za detaljniji način, tj. onaj koji omogućava detaljnije vođenje troškova. Komplikaciju predstavlja činjenica kako nije moguće voditi troškove u različitim valutama unutar jedno računa (odnosno stavke kako sam ponekad pisao), bar ja ne znam kako bi to učinio. U tom smislu, odlučio sam se za zasebno vođenje evidencije kunskih te troškova u eurima.

Stvaranje računa

Dakle, kao prvi korak je kreirati račune, odnosno stavke, za kreditne kartice. To je relativno jednostavno, treba kliknuti na desnu tipku miša negdje unutar prozora s računima/stavkama te odabrati opciju New Account... i u prozoru koji se pojavi ispuniti polja na način prikazan sljedećom slikom:

Pod naziv je upisano Kreditne kartice, označena je opcija Placeholder što znači da se radi samo o računu koji sadrži druge račune ali neće u njemu moći biti upisivane stavke. Pod tip računa (Account Type) označeno je Credit Card i konačno, pod Parent Account, je označeno da se radi o novom vršnom računu. Sada je potrebno kreirati pojedine račune za Kunske troškove te troškove u Eurima. Opet je potrebno kliknuti na desnu tipku miša i odabrati opciju New Account... te potom ispuniti podatke kako je to prikazano na sljedećoj slici:

Ovim se stvara račun za MasterCard koji dolazi na naplatu u kunama. Primjetite kako je odabran tip računa Credit Card te je postavljen unutar stavke Kreditne kartice. Slično je i za Eure:

S tim da je u ovom slučaju odabrana valuta EUR (Euro).

Konačno stanje je prikazano sljedećom slikom:

Upisivanje troškova

Pretpostavimo kako smo s kreditnom karticom platili gorivo koje nas je koštalo 400Kn te je kupljeno na dan 29.11.2013. Dodatno, dana 4.12.2013. bili smo u nabavci te smo kupili hrane za 200kn. Te dvije stavke bi upisali pod račun MasterCard - Kunski troškovi na sljedeći način:

Primjetite kako je u koloni Transfer upisano na što se odnosi trošak. Dakle, kada sam kupio gorivo i platio ga kreditnom karticom, stavio sam da se radi o trošku za gorivo. Takav način upisivanja vezan je uz moju odluku kako želim voditi detaljne troškove kreditne kartice, tj. na ŠTO su novci potrošeni, a ne samo koliko je potrošeno. Kao zadnju stvar, primjetite da se trošak upisuje u kolonu Charge.

Upisivanje deviznih troškova je gotovo identično, jedino što se troškovi ne upisuju u kunama već u Eurima.

Naplata troškova

Kada vam banka konačno obračuna troškove i izvrši plaćanje onda je potrebno provesti postupak "rekonsilijacije" (ili kako god se to već zove u bankarskim krugovima). Naime, novci se povlače s vašeg tekućeg računa (ili ih uplaćujete u banci) te je potrebno obaviti tu transakciju. To se obavlja na sljedeći način

Prvo, kliknite desnom tipkom na račun kreditne kartice za koju je došla naplata. Pretpostavimo da je to kunski MasterCard. Na desni klik, otvorit će se izbornik unutar kojega je potrebno odabrati opciju Reconcile:

Kada odaberete tu opciju otvara se novi prozor. Unutar njega potrebno je odrediti datum kada se vrši naplata (ili obračun troškova) te suma koja je do trenutka obračuna učinjena:

U mom slučaju, odabrao sam datum 20.12.2013 jer na taj dan je stigla naplata te mi je sam GnuCash odredio da sam do tog trenutka napravio trošak od 600Kn. Ovom prilikom treba reći kako postoji razlika između datuma kada se vrši obračun (recimo, meni je to 10. u mjesecu) i datuma kada se vrši plaćanje (to je 20. u mjesecu). Ako ste upisali pod "Statement Date" datum plaćanja, a između datuma plaćanja i formiranja obavijesti je bilo troškova, oni će greškom također biti uključeni u naplatu. Dakle, pripazite na to. Možda je ipak najbolje upisivati datum formiranja troška, a ne kako sam ja napravio datum naplate.

Nakon što potvrdite informacije o datumu obračuna te konačne sume pritiskom na OK, otvara se novi prozor unutar kojega trebate odabreti koje sve stavke dolaze na plaćanje:

Ono što trebate učiniti je u desnom dijelu odabrati stavke koje se naplaćuju. Primjetite da svaka stavka, na kraju, ima kolonu R. To su "checkboxovi" koje treba selektirati. To morate napraviti tako da na kraju pokrijete sav trošak koji dolazi na naplatu, dakle svih 600kn. Razlika, koliko je još preostalo, navedena je u donjem desnom kutu, u retku "Difference". U našem slučaju, treba odabrati sve stavke, međutim, ako je nakon formiranja obavijesti bilo novih troškova, onda naravno nećete te nove troškove odabirati. Kada ste napravili odabri, stanje je sljedeće:

Primjetite dvije stvari. Prvo, razlika je 0 jer smo pokrili svu sumu koja dolazi na naplatu, i drugo, zelena tipka u traci s alatima je sada omogućena. Naime, tu zelenu tipku treba odabrati kako bi se nastavilo u sljedeći, i zadnji, korak:

U zadnjem koraku treba odabrati odakle se pokrivaju troškovi koji su načinjeni na kreditnoj kartici. U mom slučaju, troškovi se pokrivaju s tekućeg računa pa sam ja odabrao u polju "Transfer From" tekući račun, dok sam u polju "Transfer To" odabrao kunski kreditni račun. Klikom na OK, obavlja se transakcija, i cijeli postupak je završen. Sada situacija izgleda ovako:

Drugim riječima, na kunskom MasterCardu nemam nepodmirenih troškova, dok mi je tekući račun "tanji" za 600kn.

GnuCash - SMS i slični oblici kreditiranja

Vođenje evidencije o troškovima parkiranja koje ste platili SMS porukom je također jedan zanimljiv detalj. Naime, mogli bi to upisati direktno pod troškove parkinga (ako ste uveli tu stavku, ja jesam!) no problem je što niste tog trena platili. Platit ćete tek kada vam stigne račun za telekomunikacijske usluge koje vam isporučuje vaš mobilni operater. Drugi problem je što će taj račun, osim samih telekomunikacijskih usluga, uključivati i uslugu parkiranja i svega ostalog što ste platili putem SMS-a. A opet se tu vraćam na svoju želju da znam koliko mi godišnje novaca ode na razne stavke, konkretno u ovom slučaju želim znati koliko sam potrošio na parkiranje!

U tom smislu, odlučio sam uvesti račun kreditiranje putem SMS poruka te sam zbog toga stavku Kreditne kartice preimenovao u Krediti (klik desnom tipkom miša na stavku čije ime želite izmijeniti, odaberete opciju Edit Account u izborniku koji se otvara te potom promijenite ime i potvrdite izmjenu klikom na OK). Nakon toga, otvorio sam novu stavku, SMS plaćanja, pa sad taj dio izgleda kako je prikazano na sljedećoj slici:

Sada unutar stavke SMS plaćanja samo upisuje što sam platio i koliko. Primjerice, ako sam platio parkiranje u 3. zoni (2kn + 0.69kn naknade) tada ću to upisati na sljedeći način:

To je sve što se tiče vođenja troškova. Sada samo upisujete sve troškove učinjene SMS porukama.

Vođenje evidencije o naplati SMS kredita

Kada dođe račun za telekomunikacijske uslute, potrebno je srediti račune. Prvo i osnovno, ja sam upisao račun koji mi je došao od mobilnog operatera. Neka je račun bio okruglo 200kn. Taj račun upisujem u stavku Telekomunikacijske usluge (prije sam to imenovao Mobilni telefon, ali ovako mi se čini smislenije :)):

Sada je u redu to što su ti novci skinuti s tekućeg računa (trajni nalog), međutim, moram "sravniti" i stavke parkiranja putem SMS poruka. U tom smislu, postupak je sljedeći.

Prvo, desna tipka na stavku SMS plaćanja i u izborniku koji se pojavi odaberite opciju Reconcile.... Na to se otvara sljedeći dijalog:

U tom dijalogu, pod Ending Balance, upišite ukupnu sumu koja je naplaćena putem SMS-a. U ovom konkretnom slučaju imamo jedno SMS plaćanje parkinga čija cijena je bila 2,69Kn i ono je došlo na naplatu. Prema tome, treba upisati 2,69. Da smo imali još koje plaćanje koje je također došlo na naplatu zbrojili bi i njega te upisali novu sumu u Ending Balance.

Zatim se javlja novi prozor:

U tom prozoru, s desne strane pod Funds Out, nalaze se stavke koje su kupljene a nisu još naplaćene. Mi sada odabiremo što je stiglo na isplatu. Sve što je stiglo na isplatu mora imati oznaku ispod kolone R. Pri tome, kada se obavi odabir do kraja, stavka Difference na dnu mora imati vrijednost 0! U tom trenutku, omogućena je zelena tipka u traci s alatima, odmah ispod Help stavke menija. Kliknite na tu tipku i javlja se odmah potom novi dijalog:

Ovdje je sada problem budući da nam nije dozvoljeno odabrati račun za telekomunikacijske usluge. Naime, novac je s tekućeg računa išao na podmirenje računa za telekomunikacijske usluge, a od tamo je potom išao na podmirenje SMS usluge. Međutim, ipak postoji jednostavna zaobilazna metoda. Odaberite bilo što u ponuđenim opcijama (Transfer From) te kliknite na OK. Ja sam odabrao privremeno tekući račun. Nakon što sam kliknuo na OK, otvorio sam stavku u Krediti, SMS plaćanja i "ručno promijenio" kolonu Transfer u Telekomunikacijske usluge. Također sam odmah dodao opis Description, što sam zaboravio učiniti na prethodnom dijalogu. Sada ta stavka, SMS plaćanja, ima sljedeći oblik:

I to je što se tiče vođenja evidencije kreditiranja putem SMS poruka.

GnuCash - evidencija plaćanja debitnom karticom

Evidencija plaćanja debitnom karticom gotovo je identična evidenciji plaćanja u gotovini, jedino što je tijekom upisa odakle se povlače novci potrebno staviti tekući račun - budući da vam debitna kartica skida s tekućeg računa.

U tom smislu, pretpostavimo da ste platili debitnom karticom gablec u restoranu. Kako bi to upisali, prvo je potrebno odrediti u koju stavku će to biti zavedeno. Možete si otvoriti zaseban račun za to, ili kao u mom slučaju, možete voditi unutar stavke Hrana. Dakle, kada upišete u tu stavku račun, to će izgledati otprilike kao na idućoj slici:

Dakle, jedina razlika je što se kao izvor sredstava navodi tekući račun.

Lecture about agile software development

On November 22nd and 25th, 2013, I gave a lecture about agile software development to a group of employees of Croatian Telecom. This lecture was part of their internal education in which they were educated about different IT and business technologies. The goal of the lecture was not to teach them specifics of agile software development but to give them some kind of an overview of agile development, to contrast it to a more traditional methods, more specifically to waterfall development model, and to compare them mutually. With that in mind, I ended up with a presentation that has the following parts:

1. Introduction and motivation
2. Why is software development hard?
3. Traditional methodologies
4. Principles of Agile software development.
5. Some specific agile software development methodologies.
6. Problems encountered when introducing agile methods.
7. Experiences gained during introduction of agile methods from some companies.
8. History of agile methods.
9. Conclusion.

The presentation is in Croatian, and available here. In case there is demand, I'll translate it to English. I plan to enhance and improve the presentation (there is lot of place to do so). If I upload newer version I'll expand this post. But also, filename will be changed (it includes date of a release). Accompanying this presentations are references I deemed the most interesting for those employes. They can be downloaded as a single ZIP file. Note that those references are in English!

I'm using some pictures from the Internet in the presentation and I hope that I didn't broke any licence or copyright agreements. The same holds for papers in ZIP file which are given for purely educational purposes. In case I didn't do right something, please notify me.

GnuCash - evidencija plaćanja gotovinom

Pretpostavimo kako ste si ujutro u pekari kupili sendvič za doručak. Dobili ste račun i odlučili ste to sada upisati u GnuCash. Račun je iznosio 14kn.

Kako bi upisali tu stavku u GnuCash, pokrenite program i potom odaberite gdje ćete voditi te troškove. Ja sam odlučio voditi zasebno troškove o hrani i za to sam si otvorio odgovarajuću stavku:

Svjestan sam kako navedena stavka nije baš najpreciznija, ali kao što rekoh, u hodu ću rješavati sve probleme. Kako bi se upisao račun potrebno je dva puta kliknuti na stavku, u ovom slučaju Hrana, te se potom otvara kartica gdje je potrebno upisati što je kupljeno. Inače, moguće je voditi evidenciju o svakoj kupljenoj stavci, međutim, ja sam se odlučio voditi evidenciju samo o računima pri čemu razmišljam da svaki račun slikam fotoparatom (nemam skener!) i pohranjujem slike na računalo. :) Vidjet ćemo kako će to ići. U međuvremenu, ovako izgleda upisan račun:

Primjetite da sam upisao i broj računa. To radim kako bi mogao povezati svaku stavku sa svakim računom, da kasnije ne moram pretraživati po iznosu. Još bolje bi bilo kada bi mogao negdje upisati JIR ili ZKI, ali nećemo pretjerivati. ;)

Primjetite također da je u kolonu Transfer upisano odakle sam uzimao novce za plaćanje. Plaćao sam gotovinom, iz novčanika, te je zato odabrana opcija Assets: Novčanik - Kune.

Stanje nakon te transakcije je sada sljedeće:

Kao što se vidi, u novčaniku sad moram imati 186Kn. Ako ih nema tamo, onda imam problem. :)

To je to što se tiče upisivanja računa. U osnovi, svaki drugi račun koji je plaćen gotovinom iz novčanika upisuje se na isti način.

Vođenje osobnog knjigovodstva upotrebom GnuCash alata - Uvod i postavljanje okoline

Već neko vrijeme razmišljam kako bi bilo dobro voditi evidenciju gdje trošim novce. Svako malo mi se desi da se uhvatim u razmišljanju gdje sam uspio potrošiti plaću i naravno da se ne mogu sjetiti. Drugo pitanje koje me muči s vremena na vrijeme je: Koliko novaca mi odlazi na režije mjesečno, godišnje? U tom smislu, prošao sam nekoliko faza. Prva faza je bila redovito skidanje izvoda iz banke te sam u LibreCalcu računao jednostavni zbroj potrošnje svaki mjesec koji sam potom uspoređivao s plaćom. To je bilo OK, ali nedovoljno precizno. Recimo, nisam znao koliko sam mjesečno trošio na režije unatrag zadnje godine dana (ili više). Zbog toga sam prešao na iduću fazu. Druga faza je bila vođenje evidencije u LibreCalcu gdje sam svaki mjesec upisivao koliko sam potrošio na što. To je bilo bolje, međutim, još uvijek nisam bio zadovoljan jer sam mislio kako su mi mogućnosti upravljanja i analize podataka relativno ograničene. Pri tome nisu ograničene zbog mogućnosti same aplikacije (LibreCalc) već zbog mog vođenja evidencije. Konačno, to me je potaknulo da krenem u treću fazu, korištenje programa GnuCash. U biti, imao sam jedan izlet u taj program puno ranije, međutim, nisam bio uporan i s obzirom kako je ipak nužno upoznati se s nekim temeljnim pojmovima iz knjigovodstva, brzo sam odustao. No, ovaj puta sam ozbiljnije odlučio pokušati koristiti tu aplikaciju.

Tome je pripomogao i relativno dobar uvod u Gnucash program sam pronašao na YouTubeu. Naime, na temelju tog videa sam se odlučio na pristup od jednostavnijeg prema složenijem, tj. da započnem koristiti program na najjednostanviji mogući način, baš kao što se u videu i pokazuje. S vremenom bi potom proširivao količinu podataka kako se pokazuje potreba za njima. Dodatno, odlučio sam iskoristiti mogućnosti prilagodbe različitih podataka kako bi što bolje reflektirali specifičnosti Hrvatske, odnosno, onoga što meni treba.

Inače, razlog zašto sam se odlučio za GnuCash je činjenica kako je besplatan, radi na svim bitnim platformama (Windows, Linux, Mac OS X) i često se spominje kao vrlo kvalitetan program. Osim osobnog knjigovodstva, moguće je voditi i poslovanje u njemu, a ima i Python API pa se može proširivati.

Uglavnom, nakon instalacije GnuCasha i njegovog prvog pokretanja otvara se dijalog New Account Hierarchy Setup.

Nakon odabira tipke Forward, nudi se odabir podrazumijevane valute. Tu nema puno nedoumica, u Hrvatskoj je podrazumijevana valuta kuna, tj. HRK. Konačno, dolazi odabir načina vođenja stavki. Tu sam odabrao opciju 'A Simple Checkbook'.

Konačno, još sam dva puta odabrao Forward i potom Apply. Zatim je trebalo odabrati mjesto na disku gdje će biti pohranjena datoteka. Pripazite kako GnuCash automatski čuva stare verzije datoteke, a istovremeno vodi evidenciju o promjenama (logs). U tom smislu, kreirajte zaseban direktorij u kojemu će biti pohranjeni ti podaci i u njega spremite datoteku.

Nakon toga, pobrisao sam sve što mi se nije sviđalo, te sam preveo i dodao određene stvari. Konkretno, izmjene koje sam napravio su sljedeće:

• Checking Account sam preveo kao Tekući račun i premjestio ga direktno pod Assets stavku. Tekući račun je za fizičke osobe (pojedince) u HR temeljna stvar.
• Current Assets stavku sam izbrisao.
• Nadalje, pod Assets sam još dodao stavke Žiro račun i Novčanik - Kune. Ako imate gotovinu u devizama dodajte još stavku Novčanik - EUR (ili koja vam je već valuta u pitanju). Ovdje bi, osim toga, dodali i razne fondove u kojima držite novce, ako ih imate. U osnovi, dodajete sve gdje držite novce. U krajnjem slučaju, ako u nekoj čarapi držite novce, onda dodajete to tu.
• Riječ Expenses sam preveo u Troškovi i potom sam tamo dodao stavke Auto, Internet, Mobilni telefon, Hrana, Režije. Pod Auto dodatno Gorivo, Servis, Registracija i Ostalo, te pod režije Struja, Voda, i slično.
• Konačno, riječ Income sam pretvorio u Prihodi, a onda sam i tu dodao podstavku Plaća. Ako tijekom vremena budem imao nekakav drugi prihod, onda ću ga dodatni naknadno. Slično vrijedi i za troškove.

Promjene su se svodile na uređivanje postojeće stavke, odnosno, dodavanje nove. Dodavanje nove stavke obavlja se tako da kliknete desnom tipkom na stavku unutar koje želite dodati novu stavku i potom odaberete opciju New Account... Promjena postojeće stavke se obavlja slično, kliknete desnom tipkom na stavku koju želite izmjeniti i potom odaberete opciju Edit Account...

Nakon svih tih mojih uređivanja, ono što sam ja imao bilo je sljedeće:

Mogao sam tu još uređivati pojedine elemente, ali za sada sam stao na ovom stanju. S vremenom ću to poboljšavati i mijenjati.

Bitna stvar je da s GnuCashom počinjete voditi evidenciju o stanju svojih računa i troškovima počevši od jednog specifičnog trenutka. Taj trenutak može biti proizvoljan, ali stvar je u tome da negdje morate upisati koliko čega imate u tom početnom trenutku. Ja sam odabrao kako ću početi voditi knjigovodstvo od dana kada sam započeo upotrebljavati GnuCash. Za definiranje početnog stanja služi stavka Equity. Unutar te stavke ima stavka Opening Balances. Tamo sam dodao stavke koje su opisivale koliko imam na tekućem računu, deviznom, u novčaniku i slično. S obzirom da sam imao nešto deviza, a Opening Balances je u kunama, dodao sam i podstavku Devize. Tamo sam potom upisao eure. Možda ima nekakav način da se u jednu podstavku upisuju različite valute, ali trenutno to ne znam napraviti. Osim toga, GnuCash je prilično fleksibilan i moguće je naknadno napraviti reorganizaciju. Prema tome, nema potrebe težiti savršenstvu odmah od prve već je moguće s vremenom poboljšavati proces.

Primjera radi, pretpostavit ću da sam na tekućem računu započeo s 3000kn, na žiro računau 50kn, te na deviznom računu 100EUR. Dodatno, u novčaniku sam imao 200kn i 10EUR. Prvo sam, dakle, dodao sve kune koje imam. Dodavanje se obavlja tako da se dva puta klikne na opciju Opening balances te se potom upisuju odgovarajuće stavke. Nakon upisa, stanje je bilo sljedeće:

Iduće što je trebalo upisati su euri. S obzirom da ne znam način kako se može na stavke koje su definirane u kunama (Opening Balances je u kunama) upisivati druga valuta, konkretno euri, zbog toga sam otvorio novu kategoriju pod Equity naziva Početno stanje - EUR. Istovremeno s tim, stavku Opening Balances sam promijenio u Početno stanje - Kune.

U tu stavku sam potom upisao početne vrijednosti u Eurima:

Eto, to je što se tiče postavljanja inicijalnog stanja. Sada slijedi skupljanje računa i vođenje evidencije o onome što potrošite i što zaradite. O tome ću u drugim postovima:

1. Evidencija pristigle plaće.
2. Evidencija troškova na MasterCard kartici.
3. Plaćanje gotovinom u trgovini.
4. Plaćanje debitnom karticom u trgovini.
5. Podmirenje troškova kreditne kartice.

Za kraj, par napomena:

1. Volio bi kada bi me neki knjigovođa ispravio u vezi pojmova koje sam upotrebljavao, a također, ako koji savjet oko boljeg korištenja ovog alata bi jako dobro došao. S vremenom će se sigurno iskristalizirati nekakve prakse, no, bolje je preskočiti lutanje ako je moguće. :)
2. Ako ima koji stručnjak za GnuCash alat, također bi volio da malo prokomentira moj post, a i kasnije postove!
3. Kada započnete voditi evidenciju troškova u GnuCash-u, ili bilo kojem sličnom alatu, to trebate raditi detaljno jer u suprotnom neće biti poklapanja između stanja vaših računa (i novčanika) i onoga što piše u programu te je cijeli postupak besmislen.

Pretjerivanje na temu genijalaca, nadarenosti i ostalih gluposti...

Svima nam je poznato proglašavanje genijalaca u osnovnim i srednjim školama, kao dijete se sjećam toga, a vjerujem da ni danas nije drugačije. Taj kult genijalaca se dovodi do te mjere da se svima ostalima, indirektno, govori kako su glupi i da je bolje da ne pokušavaju jer neće uspjeti, nisu genijalci! Istovremeno, "genijalcima" se kaže kako ne moraju ništa raditi i da će im sve ići lako. Taj način razmišljanja počeo se provlačiti i na fakultetima (da ne spomenem kojima) i to me je počelo izuzetno jako uzrujavati, i to je povod ovog posta.

Ali prvo, jedna zanimljivost. Za početak, genijalnost, odnosno nadarenost, po nekakvom uvriježenom mišljenju je genetska karakteristika, nešto što se dobija rođenjem i više se ne može promijeniti. Nadalje, genijalnost i nadarenost se na različite načine institucionalizira, primjerice nekakvim posebnim programima i slično. Da li je nekome palo na pamet da se na taj način na mala vrata u društvo uvodi sistem sličan indijskim kastama? A još zanimljivije, koliko se sjećam, Ustav jamči jednakost svima! Da li je jednakost ako se kaže da je nešto za nekog tko je nadaren, a za ostale nije i zbog svoje genetike oni to ne mogu?!

Ali dobro, idemo na bit, jer mene sve to proglašavanje genijalaca i slično, jako iritira. Mislim da je to jako štetno za društvo, a i za pojedince.

Relativno puno ljudi shvaća da vrhunski sportaš ne nastaje preko noći i također dosta ljudi sluti kako se radi o velikim odricanjima, iako, mislim da su rijetki svjesni o kolikima se radi i o tome bi se mogao pisati poseban post. Međutim, ja vjerujem da ista stvar vrijedi i za intelekt, naime, ne postaje se stručnjak preko noći već je potreban rad, upornost i odricanje. To mnogi ne shvaćaju! I onda misle da ako je netko nešto pokušavao tjedan, dva, mjesec, pa možda i godinu, i nije uspio, da je onda glup. A ne znaju da su potrebne godine rada. Koliko godina? Pa ovisi što ste prije toga radili, i kako!

Vrhunski stručnjak ne postaje se preko noći već su za to potrebne godine predanog rada! Ne vjerujete? Preporučam onda da pročitate članak  The Expert Mind iz Scientific Americana (ovdje imate besplatnu verziju). U tom članku se opisuje istraživanje kako nastaju šahovski velemajstori. Razlog zašto baš šahovski velemajstori je zbog toga što je relativno lako pratiti (mjeriti!) napredak. Rezultati tog istraživanja su fascinantni. Ja se sjećam od malena kako su oni koji igraju vrhunski šah proglašavani genijalcima! I igranje šaha je uvijek bilo identificirano s inteligencijom, odnosno, nadarenošću i genijalnosti. E pa, zaključak tog istraživanja je da šahovski velemajstori, kao i eksperti za druga područja, nastaju učenjem a ne rođenjem! Osim toga, danas imate šahovske programe koji su razine velemajstora, a neki su uspjeli potući i svjetskog prvaka. Da li su ti programi genijalci? Mislim da ćemo se svi složiti da nisu!

Sada se pitate zašto to uopće spominjem? Pa zato što je jedna od stvari koja me neopisivo uzrujava spominjanje nekakvih genijalaca, nadarenih i sličnih gluposti (namjerno kažem gluposti!). To kreće već negdje u osnovnoj školi i onda se provlači kroz cijelo školovanje. Samo po sebi to ne bi bilo loše da se na temelju toga onda ne radi diskriminacija, a i da se na neki način uništavaju ljudi, i one koji se proglašavaju genijalnima i one koje se ne proglašava genijalnima, odnosno, smatra ih se ispod prosječnim ili prosječnim! Neću ni spominjati tendenciju roditelja da svoju djecu proglašavaju novim genijalcima! Dakle, želite li da ponovim još jednom što tvrdim? Ovaj puta puno jasnije? Može, evo:

Proglašavanje ljudi genijalcima nema veze sa stvarnošću, a istovremeno uništava te ljude isto kao što uništava i omalovažava ljude koji se ne proglašavaju genijalcima. O onima koje se smatra nesposobnima, a pogotovo oni koji sebe smatraju nesposobnima, neću ni pričati! Taj isti pristup štetan je i za društvo u cjelini jer ono ne iskorištava sav potencijal koji ima na raspolaganju, a koji je vrlo dragocjen.

Sad već vas čujem kako vičete: Pa djeca se međusobno razlikuju, neki su bolji, neki lošiji! Da, to stoji, doista su različiti. I ja uopće ne tvrdim da su isti i u tome se slažemo! Međutim, ono u čemu se ne slažemo je što je uzrok tome! Naime, popularno mišljenje je da su genijalci u pitanju, a ja tvrdim da to nije istina! Naime, iz tih riječi, genijalac, nadareni i slično slijedi kako se radi o nečemu što je stečeno rođenjem (genetikom) te da se na to ne može utjecati, odnosno, da se može samo minorno korigirati.

Ja tvrdim da su značajne razlike u sljedećem:

• motivacija i interes - nisu svi jednako motivirani za nešto, niti sve zanima sve. Ovo dvoje mislim da je vrlo isprepleteno, odnosno, može djelovati jedno na drugo.
• rad i upornost - biti motiviran i zainteresiran nije dovoljno, treba rada i upornosti da se nešto postigne i to kroz dulji vremenski period.
• napredak kroz rad - raditi samo po sebi nije dovoljno. Primjerice, ako se učenje stranog jezika obavlja ponavljanjem jedne te ista rečenica tisuću puta na dan, svaki dan, tko god tako radio koliko god motiviran i uporan bio, neće puno postići.
• dostupnost potrebnih materijala - kakva korist od volje i svega, ako nema materijala iz kojih će se učiti i s pomoću kojih će se učiti. Tu bi još uvrstio pitanje kakav smo tip osobe i da li materijali odgovaraju tom tipu, primjerice, neki su više auditivni tipovi dok drugi vizualni.
• pomoć stručnjaka - ako imate nekoga stručnjaka pri ruci, to može izuzetno puno pomoći, ali na žalost i isto toliko odmoći ako se tome ne pristupa na pravi način.
• reakcija na pogreške i rezultate - većina ljudi pokušava što prije riješiti neki problem i pri tome uopće ne pokušavaju naučiti iz pogrešaka, već ih samo što prije ukloniti, dok kada se dobije rezultat zadovoljni su bez obzira što vide da bi moglo i bolje!

Tu se naravno, prikriveno u svim tim točkama, nalazi i poticaj okoline. U stvari, kada mi kao djeca stičemo prve navike od roditelja, oni se reflektiraju na sve te razlike i u konačnici nas oblikuju kao osobe u inicijalnoj - i vrlo bitnoj - fazi našeg života.

Kad se samo sjetim svoje osnovne i srednje škole, skoro da mi je zlo! Nekompetentni i nezainteresirani učitelji/nastavnici/profesori, koji su i sami gajili kult genijalaca i nisu pokušavali nama, meni, kao djeci, objasniti zablude koje smo imali. A kako i bi, kad su i oni sami vjerovali u te zablude. No, moram reći da je sustav tako napravljen da ih nije ni poticao da budu drugačiji, a osim toga ponekad nisu ni znali što mi mislimo - iako je to škakljiv argumnet jer može se reći da im je posao da to znaju. No bez obzira na sve, u konačnici, nekako mi se čini da je moje trenutno stanje posljedica djelovanja roditelja (moraš učiti, to ti je kruh!) i velike sreće, s čim se mnogi drugi ne mogu pohvaliti.

Zaključit ću tako što ću reći da je vjerojatno istina, kao i obično, negdje na sredini. Međutim, mislim da društvo pretjeruje s veličanjem IQ testova i genijalaca, i u tom smislu uništava mnoge ljude te šteti samome sebi.

Za kraj, evo Vam još tekstova za čitanje ako ste zainteresirani:

• Why Do Some People Learn Faster?
• Most Reported Genetic Associations With General Intelligence Are Probably False Positives
• Further Evidence That IQ Does Not Measure Intelligence
• Think Faster, Focus Better, Remember More - Rewiring our Brain to Stay Younger and Smarter
• Fractionating Human Intelligence
• Testovi inteligencije daju krive rezultate!
• User:WeijiBaikeBianji/IntelligenceCitations
• Intelligence: Knowns and Unknowns
• Intelligence: New Findings And Theoretical Developments
• A Polymath Physicist On Richard Feynman's "Low" IQ And Finding Another Einstein

Sljedeće poveznice dodavane su dosta kasnije u odnosu na vrijeme nastanka ovog posta:

• [20190112] IQ is largely a pseudoscientific swindle (HackerNews rasprava)
• [20181206] Genetics play less of a role in lifespan than we thought
• [20181010] Your IQ Matters Less Than You Think
• [20171216] Bad News for the Highly Intelligent
• [20170725] Why there’s no such thing as a gifted child
• [20170718] The Math Gift Myth [HackerNews discussion]
• [20150311] Rational and Irrational Thought: The Thinking That IQ Tests Miss
• [20150303] Degrees don’t matter anymore, skills do - Na početku piše vrlo slično kao ovaj post
• [20140911] Researchers search for genes behind intelligence, find almost nothing (znanstveni rad)
• [20140911] About half of kids' learning ability is in their DNA, study says (znanstveni rad)
• [20140619] Why Google doesn’t care about college degrees, in 5 quotes
• [20140121] How to be a genius
• [20140121] The Daily Habits of Highly Productive Philosophers: Nietzsche, Marx & Immanuel Kant
• [20140121] Complexity and the Ten-Thousand-Hour Rule
• [20131112] The social life of genes - Kako okolina ima značajan utjecaj na aktivnosti gena
• [20131009] You can increase your intelligence: 5 ways to maximize your cognitive potential

Biser naših neukih novinara 8...

Dakle, evo novog bisera u kojima naši neuki novinari prenose (neću reći pišu!) s nerazumijevanjem o stvarima o kojima ništa ne znaju. Povod ovaj puta je pokušaj ITU-a da uvede kontrolu nad Internetom, i o tome sam već pisao, a i još ću kako stvari stoje. Nego, vratimo se temi ovog posta, a to je način na koji su naši novinari pisali o tom događaju.

Prvo što sam vidio bila je vijest na Monitoru o tome, i kao i uvijek na Monitoru su stavili linkove na druge novine koji pišu o toj temi detaljnije. Ali, pogledajmo prvo što su na Monitoru napisali. Evo ovdje c/p za referencu:

Članovi UN-ove Međunarodne telekomunikacijske unije dogovorili su usvojiti novi internet standard koji će omogućiti telekomunikacijskim kompanijama lakši nadzor podataka na internetu. Osnovat će se posebna inspekcija DPI koja će, prema tvrdnjama UN-a, štititi autorska prava. No stručnjaci upozoravaju da će inspekcija kopanjem po podacima kršiti privatnost korisnika.

Dakle, prva nebuloza koju su napisali je ITU usvaja novi internet standard! Ajmo' sada svi zajedno: ITU ne usvaja Internet standarde! I ako nije jasno, predlažem da se ponovi to još nekoliko puta, a novinaru predlažem da to i napiše nekoliko puta! Internet standarde može jedino predložiti IETF i odobriti RFC Editor, i nitko više!

Drugi gaf je još bolji: "Osnovat će se posebna inspekcija DPI...". Ovdje sam se odvalio od smijeha! Dobro, ajde, prvo nisam mogao vjerovati da su to napisali, a onda sam se odvalio od smijeha! Naime, DPI znači Deep Packet Inspection i označava pregledavanje svega što paketi nose. Nekakav Hrvatski prijevod bio bi "Dubinska analiza paketa", "Detaljna analiza paketa", ili tako nešto. Sam postupak ne zvuči kao nešto posebno, međutim, potrebno je poznavati neke osnove računalnih mreža kako bi se shvatilo koliko to odudara od standardnog postupanja s paketima tijekom njihova prijenosa kroz mrežu. Konačno, i najbitnije za ovaj post, radi se o tehnici ili metodi, kako god hoćete, a ne o nekakvom tijelu koje se osniva. Dakle, novinar je englesku riječ "inspection" shvatio u stilu Državnog inspektorata/inspekcije, a ne kao opću riječ "ispitivanje/provjera". Konačno, to je potvrdio i zadnjom rečenicom: "No stručnjaci upozoravaju da će inspekcija kopanjem po podacima kršiti privatnost korisnika!" Hahahaha... da mi je samo vidjeti tu inspekciju koja bi bila u stanju pratiti sav promet na internetu!

Ok, odlučih onda kliknuti na stranicu Večernjeg lista da provjerim što su oni napisali. Dakle, i oni lupetaju o "standardu za Internet!". Mislim, taj izraz je toliko besmislen da i uz najbolju volju ne mogu doći do nekog smislenog objašnjenja! Nadalje, i oni izgleda kao i Monitor (ili je obratno) tretiraju da se radi o nekakvoj inspekciji, kako drugačije protumačiti sljedeću rečenicu: "Iz UN-a tvrde da će uvođenje inspekcije zvane DPI..".

E da, potom je tu izjava tipa: Britanski računalni stručnjak kojega se naziva i "ocem interneta" Tim Berners-Lee... Ajmo mi sada jednu stvar utvrditi: Internet postoji od cca. 70-tih godina prošlog stoljeća, a dotični gospodin je smislio Web 1992. Dakle, kako on može biti "otac interneta" ako je internet postojao prije njega jedno 20-tak godina?

Ok, potom novinar nastavlja s:

To je ozbiljno kršenje privatnosti. Netko provede široku inspekciju na vašem priključku te pročita sve podatke i sve internetske stranice, pohrani ih na vaše ime te može dati adresu i telefonski broj Vladi kada ga pitaju u vezi s prodajom najboljem ponuđaču – rekao je Berners-Lee.

I za parsiranje ovoga mi je trebalo, i nisam uspio! Prvo, što znači "široku inspekciju"? I ako postoji "široka inspekcija", postoji li "uska inspekcija"? I koja bi bila razlika? Dalje kaže da netko pročita "sve podatke" i "sve internetske stranice", a ja ne mogu shvatiti po čemu su "sve internetske stranice" različite od podataka? Ali dobro, ajmo reć da se htjelo istaknuti zbog širokih narodnih masa da su tu i internetske stranice uključene. No, onda slijedi prava nebuloza "...pohrani ih na vaše ime..." koju također ne mogu nikako shvatiti, i totalno besmisleni šlag na kraju "...te može dati adresu i telefonski broj Vladi kada ga pitaju u vezi s prodajom najboljem ponuđaču".

Potom malo dramaturgije u vidu naslova "SAD gubi kontrolu nad internetom". I nastavak u revijalnom tonu:

Glavni tajnik ITU-a odbacio je kritike te dodao da takav prijedlog ne predstavlja "prijetnju slobodi govora". – Ovo nam je šansa da nacrtamo svjetsku kartu i spojimo ono što trenutačno nije spojeno dok osiguravamo da je to investicija za kreiranje infrastrukture potrebne za eksponencijalni rast u glasovnom, video i prometu podacima – kazao je Hamadoun I. Toure te dodao da je "zlatna prilika da se omogući dostupan pristup internetu za sve, uključujući i milijarde ljudi diljem svijeta koji danas ne mogu na internet".

Ovo prvo što sam označio masnim slovima nikako da shvatim. No, u ovom paragrafu vjerojatno ima istine u smislu da je to Toure izjavio jer vjerujem da je ovo zadnje otisnuto masnim slovima mogao izgovoriti neki birokrat iz ITU-a.

Ostale postove iz ove "serije" možete pronaći ovdje.

Privjesci, pokloni, GPS, Rumunji i ostale budalaštine...

Dakle, već drugi put čujem nekoga kako spominje da je primio elektroničku poruku sljedećeg sadržaja:

Ovih dana na mnogim mjestima- benzinskim pumpama ili parkiralištima dijele se besplatno privjesci za auto ili mali nakit za vas auto.

Te stvari ne uzimajte! U tome je ugrađen čip- kriminalci vas prate sa benzinskih crpki sve do kuće i na taj način prate kada ste kod kuće. Kada ste odsutni koriste priliku da provale u vaš stan/kuću.

Radi se o rumunjskim kriminalcima koji su izmislili novi način provale.

Obavijestite svoje prijatelje!

Ako želite mišljenje, kratko rečeno: NE NASJEDAJTE NA OVE GLUPOSTI! Jednostavno izbrišite tu poruku i nastavite kao da se ništa nije desilo.

Ok, a sad malo opširnije. Ovdje se radi o bezveznom ulančanom pismu. Drugim riječima, ta poruka se nekontrolirano širi i pri tome zbunjuje ljude (zbog čega se i širi), a istovremeno troši mrežne resurse i vrijeme onih koji ju primaju. Dakle, šteta je indirektna, ali nije zanemariva.

Ali, evo argumenata koji dovode u pitanje ovu konkretnu poruku:

1. Prvo i osnovno, MUP ili neka nadležna institucija treba izdati priopćenje, i to ne na bilo kakav način, kao što je primjerice slanje elektroničke poruke poznanicima, već na nekom mjestu koje bi se moglo tretirati kao "službeno". Primjerice, priopćenje za javnost, Web stranice policije, ili nešto slično.
2. Čim u nekoj poruci vidim nastavak "... obavijestite sve svoje prijatelje jer" i onda nekakva prijetnja da ćete patiti do kraja života, još sam uvjereniji da je lažna obavijest.
3. Kako uopće kriminalci znaju što ćete napravili s privjeskom? Ili alternativno, kako znaju da ga nosite i/ili ga niste poklonili nekome drugome i/ili negdje zametnuli ili jednostavno bacili?
4. Zatim, zašto bi vas pratili s GPS-om, kad vas mogu pratiti i ovako?
5. Kako znaju da ste na putu doma? Kako znaju kad stanete da li vam je to doma? I da, ako netko kaže da znaju  da ste doma jer su, primjerice, koordinate na kojima ste stali u nekoj zgradi, ja mogu odgovoriti s protupitanjem: kako uopće znaju na temelju koordinate da je to vaš dom? I tu je još dodatno pitanje, ako je koordinata na mjestu velike - gusto naseljene zgrade - kako znaju koji je stan u pitanju?
6. Ako netko ima namjeru provaliti i pokrasti, što nije bolje upikirati kvart/kuću/stan na temelju nekih drugih parametara (recimo, koliko je prometno, zaklonjeno od prolaznika i slično), a ne hvatati nekog slučajnog prolaznika?
7. I da, što ako živite 100km ili više dalje od benzinske gdje vam daju privjesak, a eto slučajno ste se zatekli tu u prolaz? Mislim, na temelju čega znaju gdje otprilike živite kako bi znali da li ste blizu? Registracija ZG ne govori puno, a ZG je velik! I pogotovo kako bi to znali stranci, u ovom slučaju rumunji?
8. I otkud znaju da doma nemate čopor djece, djeda, babu, nezaposlenu ženu (muža) ne znam koga tko je stalno doma?
9. I koliko uopće košta ta oprema koju bi vam dali? I u stvari, putem čega taj "daljinski" šalje signal i kako daleko? Više od par km sigurno ne može "dobaciti" pa kako će ga oni hvatati? Jel' tako što će vas slijediti? Zašto su vam onda to dali ako vas slijede? Mislite da šalju UTMS-om? Pa to znači da moraju kupiti Tele2/Simpa paket za svaki taj odašiljač. Uglavnom, ovo razmišljanje ne vodi nikuda.
10. Što uopće znači "novi način provaljivanja"? Da li vam možda stvari odnose teleportacijom? To bi bilo nešto novo...
11. Brzi google prve rečenice pokazuje da je dotični mail - u identičnom obliku - raširen na sve strane po cijeloj ex. Yu, ali, nigdje ne piše da je netko to doista i vidio, o slici neću ni pričati! I niti jedan od tih "hitova" nije nešto što bi se bar približno moglo nazvati "službenim".

Uglavnom, mislim da više ne treba o tome uopće razmišljati, a kamo li raspravljati...

Biseri naših neukih novinara 7...

Dakle, sve je počelo s ovim člankom u Poslovnom. Tu me je već izbacilo iz takta stigmatiziranje akademske zajednice korištenjem izraza tipa "uhljebljene akademske ljenčine". Nakon toga nisam ni htio više čitati članak jer čim netko počne s takvim bombastičnim izjavama ne smatram ga/ju više relevantnim. Međutim, onda sam vidio na Facebook-u da je tu vijest prenio i Večernji. Ali Večernji je to podigao na potpuno novu razinu zbog koje je zaslužio da se taj članak, i njegov autor, spomenu u mojoj rubrici novinarskih bisera!

Naime, u naslovu je izjava da je netko "izumio navigacijsku aplikaciju"?! Kakva je to izjava!?!?! Da li je novinar svjestan značenja riječi izumjeti? Možda i je, ali u tom slučaju vjerojatno je živio u nekakvoj rupi i nije uopće svjestan događaja oko sebe, pa navigacijske aplikacije postoje od kada je GPS-a, a vjerojatno i prije toga. Neću više, samo bi volio da mi netko kaže što njegova aplikacija radi što ne radi već N drugih aplikacija (pri čemu je N vrlo velik broj)...

Ostale postove iz ove "serije" možete pronaći ovdje.

MaxTV nastavak...

Dakle, opet sam došao u doticaj s MaxTV opremom (točnije, prijemnikom) i ovaj puta sam pripremio sve potrebno da se ubacim između prijemnika i ADSL rutera. Zvuči kao da sam povezao kamion opreme sa sobom, a u stvari sam samo ponio laptop s PCMCIA mrežnom karticom tako da je dotični imao dvije mrežne kartice. Taman ono što treba. Pri tome sam imao više sreće nego pameti, naime nisam ponio cross-over mrežni kabl ali je ispalo da su mrežne na laptopu (ili na nekom od uređaja) to prepoznale i promijenile smjer kontakata.

Prikupljanje informacija

Uglavnom, ono što sam napravio je da sam isključio MaxTV prijemnik iz rutera te ga potom spojio na laptop, a laptop (koristeći drugu mrežnu utičnicu) spojio na ruter gdje je prije bio spojen prijemnik. Dodatno, kao root korisnik izvršio sam sljedeće naredbe:

# brctl addbr br0
# brctl addif br0 eth0
# brctl addif br0 eth1
# ip link set br0 up
# /etc/init.d/iptables stop

Te naredbe podrazumijevaju nekoliko stvari. Prvo, instaliran je paket bridge-utils u kojemu se nalazi naredba brctl. Konačno, mrežna sučelja na koja su spojeni prijenik i ADSL ruter zovu se eth0 i eth1. Zadnja naredba isključuje firewall, iako u načelu to ne bi trebalo, al' sigurno je sigurno. Ovo sam radio na CentOS 6 distribuciji i ako je neka druga u pitanju, treba napraviti odgovarajuće modifikacije.

Nakon toga sam isključio MaxTV prijemnik te sam pokrenuo snimanje prometa na laptopu:

# tcpdump -s0 -i br0 -w boot.pcap

i uključio MaxTV prijemnik. Promet je sniman u datoteku boot.pcap te sam ga puštao da snima promet dok god nije s ekrana televizora nestala oznaka Učitavam....

Dodatno, ispostavilo se da je komunikacija koja me zanima bila isprepletena s video zapisom zbog čega je datoteka bila vrlo velika. S obzirom da tako velika datoteka jako usporava rad prilikom njena anliziranja, odlučio sam izeliminirati video promet korištenjem tcpdump naredbe. U mom slučaju radilo se o video i audio podacima koji se šalju na adrese 224.1.2.81 i 224.1.1.1 (History i HTV1 kanali). Dakle, eliminacija je jednostavna:

# tcpdump -r boot.pcap -w boot1.pcap not host 224.1.2.81 and not host 224.1.1.1

Navedena naredba čita datoteku boot.pcap primjenjuje filter (not host 224.1.2.81 and not host 224.1.1.1) i zapisuje rezultat u datoteku boot1.pcap u kojoj više nema video (i audio) podataka. Nego, jesam li spomenuo da obožavam naredbu tcpdump? :)

Koliko god tcpdump naredba bila dobra, u određenim situacijama wireshark je ipak zakon. I sada dolazimo u baš takvu situaciju, analiza snimljenog mrežnog prometa.

Analiza snimljenog mrežnog prometa

Snimljeni mrežni promet učitao sam u wireshark korištenjem sljedeće naredbe:

wireshark boot1.pcap

Ovdje sada neću pričati o tehnikalijama kako sam nešto točno napravio već ću se prvenstveno zadržati na onome što sam uspio pronaći.

Slijed događaja odmah nakon uključenja samog uređaja je sljedeći:

1. Dohvat mrežnih podataka korištenjem protokola DHCP. Pri tome DHCP poslužitelj koristi ARP kako bi provjerio da adresa nije korištena, te kako bi nakon dodjele adrese provjerio da ju je uređaj doista i prihvatio. U DHCP podacima nalazi se informacija o DHCP poslužitelju (172.29.162.9, 172.29.162.12), DNS poslužitelju 172.27.130.4 i domeni nat.myrio.net, NTP poslužiteljima 172.27.130.21 i 172.27.130.24. Zanimljivo da je tu i opcija DOCSIS full security server IP s vrijednošću 31 kraj koje stoji oznaka "[TODO]". Čini se da to nije podatak s poslužitelja već da Wireshark trenutno ne dekodira tu informaciju.
2. DHCP poslužitelj s IP adresom 172.29.162.9 provjerava korištenjem ICMP echo request/response proba (efektivno, ping naredba) da li je klijent dostupan.
3. Slijedi sinkronizacija vremena korištenjem NTP protokola.
4. Ponovo DHCP upit, pri čemu se ovaj puta traži niz privatnih opcija, ali niti jedna nije pružena u odgovoru!
5. Upit za ime sap.nat.myrio.net. Odgovor je višeodredišna adresa 224.1.3.207.
6. SRV upit DNS poslužitelju za _vqe_channel_cfg._tcp.nat.myrio.net. Ovo je standardizirani upit kojim se traži informacija o usluzi _vqe_channel_cfg putem TCP protokola. Odgovor su poslužitelji vqe2.nat.myrio.net. (IP adresa 172.26.246.3) i port 8554 te vqe.nat.myrio.net (IP adresa 172.26.246.2) i port 8554.
7. Pristup na poslužitelj vqe.nat.myrio.net korištenjem protokola RSTP. Rezultat je popis svih raspoloživih kanala u SDP formatu. O njoj ću malo kasnije.
8. Spajanje na grupu 224.1.3.207 (IP adresa dobijena u 5. koraku). S te adrese stalno se prihvaćaju podaci u SDP obliku. Primjer podataka koji se razmjenjuju.
9. Upit za ime vss.verimatrix.com (IP adresa je 172.27.131.194) i spajanje na port 12697 tog poslužitelja. Koliko sam vidio, dohvaćaju se certifikati. Tvrtka verimatrix izgleda da se bavi metodama naplate TV sadržaja.
10. Dva puta se spaja na port 12698 poslužitelja vss.verimatrix.com i dohvaća nešto nepoznato.
11. Spajanje na vks.verimatrix.com (IP adresa je 172.27.131.194) port 12700 i dohvat nekakvih binarnih podataka.
12. Dohvat podataka poslanih na adresu 224.1.3.213. Podatke šalje poslužitelj 172.27.130.21 (to je NTP poslužitelj ali očito ima još neku funkciju).
13. Pokušaj spajanja na adresu 172.27.130.2 i po port 8443, međutim došlo je do isteka vremenskog ograničenja (timeout). Kasnije je došao ICMP odgovor Destination unreachable (Communication administratively prohibited).
14. Upit za imenom avr.nat.myrio.net (IP adresa 172.27.131.164) i potom slanje UDP paketa na port 2498. Odgovora na taj paket nije bilo.
15. Upit za imenima mds.nat.myrio.net (IP adresa 172.27.130.107) i webapp.nat.myrio.net (IP adresa 172.27.130.2).
16. Spajanje na webapp.nat.myrio.net port 8085. U ovom slučaju radi se o autentifikacijskom zahtjevu koji je uspješno obavljen. Zahtjev se šalje korištenjem metode GET protokola HTTP. Rezultat se vraća u XML obliku.
17. Potom ponovno spajanje na webapp.nat.myrio.net port 8085 rezultat je bio "Success".
18. Potom ponovno spajanje na webapp.nat.myrio.net port 8085. Ovaj puta se traže podaci o pretplatniku koji su dobijeni u XML obliku unutar tijela odgovora.
19. Potom ponovno spajanje na webapp.nat.myrio.net port 8085. Prijenos nepoznatih podataka.
20. Spajanje i dohvat podataka s grupa 224.1.3.209, 224.1.3.219, 224.1.3.216, 224.1.3.211 i 224.1.3.212.
21. Spajanje na webapp.nat.myrio.net port 8085.
22. Spajanje na grupu 224.1.3.208.
23. Pet spajanja na webapp.nat.myrio.net port 8085. Prijenos nepoznatih podataka.

Nakon ovoga izgleda da dalje idu samo video i audio podaci između prijemnika i T-Com-a. U nastavku su produbljeni neki dijelovi gornjih koraka

Popis kanala

Popis kanala dohvaća se korištenje protokola RTSP. Datoteka se sastoji od dva dijela, upita i odgovora. Upit čine prve tri linije:

DESCRIBE rtsp://172.26.246.2/vqe-channels RTSP/1.0
CSeq: 1
Accept: application/sdp

Nakon upita slijedi prazna linija te odgovor. Odgovor je dalje sačinjen od dva dijela, zaglavlja i tijela. Zaglavlje čini pet linija:

RTSP/1.0 200 OK
CSeq: 1
Date: 2 Nov 2012 22:16:49
Content-Type: application/sdp
Content-Length: 152588

Nakon toga dolazi prazna linija i tijelo. Tijelo se sastoji od opisa programa u SDP obliku. Po jedan blok za svaki program. Ovdje je primjer jednog bloka:

v=0
o=- 1350979665943 1350979665943 IN IP4 vcpt2
s=DiscWild HD
i=Channel configuration for DiscWild HD ( Unicast Retransmission Only )
t=0 0
a=rtcp-unicast:rsi
a=group:FID 1 3
m=video 3058 RTP/AVPF 96
i=Original Source Stream
c=IN IP4 224.1.2.58/255
b=AS:9000
b=RS:13
b=RR:130000
a=fmtp:96 rtcp-per-rcvr-bw=13
a=recvonly
a=source-filter: incl IN IP4 224.1.2.58 172.29.162.99
a=rtpmap:96 MP2T/90000
a=rtcp:3059 IN IP4 172.26.245.206
a=rtcp-fb:96 nack
a=mid:1
m=video 3058 RTP/AVPF 98
i=Re-sourced Stream
c=IN IP4 224.1.2.58/255
a=inactive
a=source-filter: incl IN IP4 224.1.2.58 172.26.245.206
a=rtpmap:98 MP2T/90000
a=rtcp:3059 IN IP4 172.26.245.206
a=mid:2
m=video 50206 RTP/AVPF 99
i=Unicast Retransmission Stream
c=IN IP4 172.26.245.206
b=RS:13
b=RR:13
a=recvonly
a=rtpmap:99 rtx/90000
a=rtcp:50207
a=fmtp:99 apt=96
a=fmtp:99 rtx-time=3000
a=mid:3

Ovdje se može razaznati četiri bloka: globani dio od početka do prve linije m=, i potom po jedan blok od kojih svaki započinje s linijom m=. Globalni blok daje informacije o kojem programu se radi. U ovom slučaju u pitanju je Discovery Wild HD. Od preostala tri bloka, zanimljiv nam je (za sada) samo prvi. Ovi ostali su retransmisija, nagađam u slučaju da se može naknadno gledati. U prethodnom ispisu masnim slovima sam označio što pripada prvom bloku. Iz toga se mogu iščitati sljedeće informacije:

1. Radio se o RTP/AVPF video podacima koji se šalju na port 3058 (linija m=).
2. Za primanje tih video podataka koristi se adresa 224.1.2.58 (linija c=).
3. Format u kojemu se prenosi video i audio je MP2T.

Web aplikacija

Web aplikacija nalazi se na IP adresi 172.27.130.2, port 8085. Poslužitelj je JBoss/Apache, a pristupa se sljedećim URL-ovima:

• /broker/fcs/authenticate?
• /broker/fcs/stbProperties?
• /broker/fcs/subscriberInfo?
• /broker/fcs/reminder?
• /broker/fcs/rentedItems?
• /broker/fcs/customCallerIDList?
• /broker/fcs/favorite?
• /broker/fcs/ContactManagement?
• /broker/fcs/playList?

Tijekom autentikacije šalju se podaci o modelu prijemnika, programskoj podršci koja se izvršava i slično. Ne vidim nikakve tajne informacije u tom URL-u pa mi se čini da je autentikacija samo prijava pri čemu se MAC adresa koristi kao identifikator (jer se u svim ostalim URL-ovima javlja MAC adresa).

Analiza video i audio podataka

Ovo mi se čini kao put da se otkrije iz kojeg razloga nije moguće dekodirati strane kanale. Naime, iz snimljenog prometa izdvojio sam pojedini kanal i potom ga učitao u Wireshark. Izdvajanje kanala obavlja se po IP adresi. Primjerice, kako bi se izdvojio kanal 224.1.2.81 može se koristiti sljedeća tcpdump naredba:

tcpdump -r boot.pcap -w stream1.pcap host 224.1.2.81

Na temelju popisa kanala, radi se o History kanalu. U toj naredbi pretpostavljam da je prilikom nastajanja datoteke boot.pcap bio odabran taj program na prijemniku. Nakon što se naredba izvrši, rezultat će biti pohranjen u datoteku stream1.pcap. Kada se ta datoteka učita u Wireshark on će analizirati promet samo do protokola UDP. Kako bi nastavio dalje treba mu reći da se radi o RTP prometu, što se postiže klikom na desnu tipku na nekom paketu, odabirom opcije Decode As... i potom se u listi protokola pronađe RTP. Nakon toga on će ispravno dekodirati i MP2T.

Međutim, za sada nisam uspio otkriti u tim podacima kako je video točno kodiran i u čemu je problem. Ako netko želi pogledati izdvojio sam taj promet u dvije pcap datoteke koje se mogu učitati direktno u Wireshark. Obje su veličine oko 1M. Prva sadrži HTV1, dakle ono što se može bez problema gledati. Druga sadrži History kanal s kojim je problem u dekodiranju. Obje datoteke možete direktno podmetnuti nekom programu za prikaz videa (kao što je primjerice mplayer) i primjetit ćete kako HTV1 prikazuje, History ne. Dodatno, mogu se datoteke učitati u Wireshark te potom ekstrahirati video pa pokušati, iako, rezultati će biti gotovo isti.

Podaci na kanalu 224.1.3.207

Podaci s ovog kanala se stalno prihvaćaju SDP opisi nekakvih binarnih podataka. Ovo su podaci (sadržaj linije s=):

• 7710.HE.30.14.0000.00.reno.rel6-myrioi-71
• 7710.HE.32.14.0000.00.reno.rel6-myrioi-110
• 8000.HE.30.14.0000.00.reno.rel6-myrioi-71
• 8000.HE.32.14.0000.00.reno.rel6-myrioi-110
• DTVLINEUP
• DTVLINEUP_v.3.0
• DTVLINEUP_v.3.1
• GLOBALINSTALL
• GLOBALLYFEATURED
• GROUPS
• MESSAGES
• NPVRUPDATEDRECORDINGS
• PIPEDSCHEDULE
• PIPEDSCHEDULE_small
• sw_update.SAIPP330HD.SCIATL
• sw_update.SAIPP330HD.SCIATL.reno.rel6-myrioi-110
• sw_update.SAIPP330HD.SCIATL.reno.rel6-myrioi-71
• ui_default
• ui_reno.rel6-46_tcom
• WEBACCESS
• WEBACCESS_en
• WEBACCESS_hr

Interesantno da sam pretražujući Internet za ključnom riječju "x-carousel" naišao na ovaj forum. Međutim, radi se o postu na Francuskom jeziku koji baš ne razumijem. :)

Linije koje su istaknute masnim slovima označavaju datoteke koje je moguće dohvatiti korištenjem HTTP protokola. Za dohvat treba koristiti sljedeći URL:

http://webapp.nat.myrio.net/broker/documentName=GLOBALINSTALL.xml.gz

Kao što primjećujete, datotekama treba dodati ektenziju .xml.gz.

Pristup Internetu

Putem MaxTV mreže moguće je pristupiti Internetu ali se za to mora koristiti proxy. Proxy je na adresi 172.27.131.173, port 3128. Primjerice, putem njega moguće je na Facebook ali uglavnom je pristup ograničen, odnosno, nije moguće posjetiti bilo koje Web stranice. Inače, zanimljivo je da port 3128 po "defaultu" koristi Squid pa se vjerojatno radi o toj poslužiteljskoj aplikaciji.

Zaključak

Dakle, očito je jasno kako još nisam uspio odrediti zašto se ne vide pojedini kanali i trebat će na tome još poraditi. S obzirom da mi audio/video nije baš jača strana trebat će vremena. Međutim, ako netko drugi želi istražiti što je problem u tekstu sam stavio linkove na snimljen promet dva programa, jednog koji se ispravno prikazuje (HTV1) i jednog koji se ne prikazuje ispravno (History Channel).

Za kraj, ovdje je link na raspravu na Bugovom forumu u kojemu se raspravlja o STB-u i njegovoj prenamjeni. Čini se interesantno, ali još nisam stigao detaljno pročitati post.

Okrugli stol: Kome još treba cash?

Danas, 30. 10. 2012. godine, sudjelovao sam na okruglom stolu s temom Kome još treba cash? U najavi tog okruglog stola bilo je rečeno kako su prezenteri: László Szetnics (MasterCard Europe), Luka Tomašković (Zagrebačka banka) i Tihomir Mavriček (Hrvatski Telekom). Panelisti su Igor Strejček (Erste & Steiermärkische banka), Neven Barbaroša (Hrvatska narodna banka), Marijana Gašpert (Fina) i Marina Đukanović (Kolektiva). Moderator je bila Marina Ralašić iz magazina Banka. Još jedna žena je sudjelovala, ali koliko vidim njeno ime se ne spominje u najavi i ona je izgleda tek naknadno dodana. Razlog mog sudjelovanja je što me elektronički novac zanima iz tehničke, preciznije sigurnosne, perspektive. Ovo je moj osvrt na taj okrugli stol.

Pretpostavljam kako ste primjetili da cijelo vrijeme riječ okrugli stol stavljam u nakošena slova. Razlog leži u činjenici da nikakvog okruglog stola nije bilo - ni u doslovnom ni u prenesenom smislu, dakle skoro nikakve rasprave. Zaključaka još i manje. A o ciljevima se može samo sanjati. Istina, mogle su se čuti neke zanimljive informacije, ali imam dojam da je to jedina korist, odnosno, da osim zanimljivosti nemaju nekakvo dodatno značenje. Uglavnom, uvjeren sam da se radilo o "PR eventu" novinara. Tu ću ubaciti i jednu digresiju. Naime, nisam do sada razmišljao o naslovu ovog okruglog stola, ali sad tek uočavam riječ "cash" koja prilično strši, te se pitam zašto nije pisalo "gotovina"? Možda zato što to nije istoznačnica? Tko će ga znati, novinari iz magazina Banka su to organizirali, pa valjda oni kao novinari znaju dobro Hrvatski jezik, to im je dio struke, valjda?

Sve je prvo krenulo s prezentacijama, relativno kratkima. Prvo László Szetnics, potom Luka Tomašković i na kraju Tihomir Mavriček. László Szetnics je pričao o velikim vizijama koje MasterCard ima i u jednom trenutku je čak spomenuo da je sve sigurno. Lijepo od njega, ali ja sam poprilično skeptičan. Luka Tomašević mi se učinio dosta realnijim te je spomenuo neka iskustva i podatke koje Zaba ima. Primjerice, Zaba drži 90% tržišta mobilnog bankarstva i 20% vlasnika mobilnih telefona posjeduje pametni telefon. Zadnju prezentaciju držao je Tihomir Mavriček koji se je kleo u NFC (skraćenica od Near Field Communication) što je Luka Tomašević ispravno okarakterizirao kao način komunikacije, a ne nekakvo posebno sredstvo plaćanja. Inače, Mavriček je pustio promotivni film za uslugu plaćanja NFC-om. Radi se o očito namještenom filmu (što je i on komentirao), iako, bilo je zanimljivo vidjeti neka poznata lica u tom filmu (nekadašnji studenti fakulteta na kojemu ja radim, neki i dok sam ja bio student). Kasnije se moglo čuti kako je plaćanje NFC-om uvedeno u drugoj polovici 7. mjeseca i probni rok trebao je trajati do 31.10, ali je period proširen do 3. mjeseca 2013. Postoji trenutno 6 prodajnih mjesta, a broj korisnika je između 200 i 300, s tim da raste prema 300 te se radi isključivo o djelatnicima T-Coma. Tijekom "rasprave" jedan gospodin iz publike pitao je Mavričeka kako objašnjava činjenicu da je Apple odustao od NFC komunikacije u svom najnovijem proizvodu. Na to je Mavriček odgovorio protupitanjem, tko zna koja tvrtka ima najviše NFC patenata? Odgovor je, naravno, Apple. Valjda je time htio utvrditi kako Apple intenzivno radi na tome. Međutim, njegov argument je dvosjekli mač. Možda to znači i da je Apple, nakon prilično puno rada i stjecanja dosta iskustva s NFC-om (što je rezultiralo patentima) zaključio da je tehnologija neisplativa ili ju se iz nekog drugog razloga ne isplati ugrađivati u iPhone? To mogućnost nitko nije spomenuo.

Kada sam već toliko zapeo za prezentaciju T-Coma (koja je inače prštala animacijama i prava je, "hard core", marketinška prezentacija) ne mogu ne kritizirati upotrebu riječi inteligentno. Naime, na tim slajdovima pojavio se je izraz Inteligentna okolina. Jako me uzrujava besmislena (ilitiga marketinška) zloupotreba te riječi. Postoji bar približan koncenzus što inteligencija znači (sposobnost snalaženja u novoj situaciji), ali to nikako ne mogu povezati s načinom plaćanja koji T-Com pokušava uvesti, osim što se radi o pametnim telefonima, pa je možda tu poveznica prema inteligenciji! Uglavnom, ljudi bi trebali paziti što znače riječi koje upotrebljavaju, a ne upotrebljavati ih samo zato što lijepo zvuče!

Nakon prezentacije Tihomira Mavričeka, prvo je moderatorica postavila po jedno pitanje svakom od panelista, a onda je krenula "rasprava" (iako, teško bi mogao to zvati raspravom).  U tom dijelu moglo se je čuti nekakvih zanimljivih podataka:

1. Transakcije na bankomatima se u Hrvatskoj ne naplaćuju, ali u okolnim državama da.
2. Bankama treba gotovina kako bi mogli puniti bankomate, a to se prvenstveno nabavlja od trgovaca (nadam se da se dobro sjećam ovog drugog dijela).
3. Vani se daje popust na korištenje kartica, dok se kod nas daje popust na gotovinu.

Moram reći kako sam pitanje popusta za gotovinu uvijek tumačio preskupom cijenom transakcija na POS uređajima pa me je to pitanje zašto je obrnuto kod nas iznenadilo. Ipak, tijekom "otvorenog dijela" jedan gospodin iz publike je jasno i glasno rekao da su cijene transakcija kod nas jako visoke i da je to glavna kočnica većem korištenju elektroničkog plaćanja!

Zanimljivo je bilo čuti Marinu Đukanović iz Kolektive. Naime, izgleda da je Kolektiva inicijalno nudila plaćanje samo kreditnim karticama, a kasnije je zbog pritiska tržišta i problema s karticama uvela plaćanje putem Internet bankarstva (odnosno, putem uplatnica). Kod problema s karticama istaknula je da su korisnici krivili Kolektivu, iako problemi nisu bili njihovi - što je u principu prirodna reakcija ljudi, tj. teško je očekivati nešto drugo. Ona je također istaknula kako ljudi ne žele upisivati brojeve kreditnih kartica te da "pune" PayPal račune i onda s njima plaćaju, tj. da nemaju povjerenja. Nakon toga se je osvrnula na potrebu za edukacijom o sigurnosti. Jedna od njenih izjava, ako se dobro sjećam, je i da je "mobilno plaćanje" u stvari "nazadno plaćanje". Naime, komplicirano je. Naknadno, tijekom diskusije, na pitanje o dobnim skupinama korisnika Kolektive rekla je da imaju statistike i da je većina korisnika između 18 i 35 godina, iako je u porastu broj korisnika od 35 do 55. Raspon njihovih korisnika inače je od 18 do 65 godina. Dobio sam želju u jednom trenutku komentirati njen komentar o povjerenju i PayPalu. Naime, nešto znam o sigurnosti i mogu reći da rijetko kome, ako ikome, vjerujem dovoljno da ću upisivati svoj broj kartice. U tom smislu, nikakva edukacija mi neće pomoći jer, ako već nekome moram vjerovati, onda ću vjerovati PayPalu i putem njega ću plaćati ostalima. Što se desi s brojem nakon što ga ja dam Kolektivi više ne znam niti mogu utjecati, a s obzirom na primjere provala na Internetu, teško mi je povjerovati da bi Kolektiva bila sigurna.

U zaključku moram reći nekoliko stvari. Prvo, niti u jednom trenutku nije bilo definirano što se podrazumijeva pod "elektronički novac" i to je cijelo vrijeme visjelo u zraku. No, na temelju prezentacija i cjelokupne priče moglo bi se zaključiti kako se radi o bilo kakvom plaćanju koji ide nekakvim (bilo kakvim) elektroničkim putem, ali da većina pod tim podrazumijeva elektronički način plaćanja. Zatim sigurnost je samo ovlaš spomenuta, dok se privatnost uopće nije spomenula niti jednom rječju. Konačno, osobno mislim da rasprave nije ni bilo - u smislu sukobljenih mišljenja - a nije bilo ni zaključaka.

Izvješće magazina Banka možete pronaći ovdje. Također, na istoj stranici dostupne su i prezentacije.