Nastanak novca i dug...

Danas sam naletio na jedn zanimljiv intervju. Mislio sam da se radi o razjašnjavanju pojma duga države o kojemu se stalno priča, ali je na kraju ispalo da se radi o nečemu širemu, a uključuje između ostalog i pitanje kako je nastao novac.

U školi su nas učili kako je prvotni način trgovanja bila trampa te da je novac izmišljen kao posljedica neadekvatnosti trampe (Imaš kravu i trebaš moje piliće, ali meni krava ne treba. :)). Tek nakon što je izmišljen novac, dolazi do pojave posudbe i kreditiranja. Ta hipoteza o nastanku novca vuče se barem od Adama Smitha i njegovog rada Bogatstvo naroda.

Međutim, na stranici koju sam spomenuo na početku nalazi se intervju s Davidom Graeberom. Preporučio bih da ipak pogledate ukratko što Wikipedija kaže o njemu budući da mi se čini kako njegovi opći stavovi dosta utječu i na njegovo razmišljanje, ili obratno - svejedno. U tom intervjuu on tvrdi kako je to u stvari obrnut redoslijed, tj. prvo je nastala posudba i kreditiranje, potom novac, a kada bi se skršio monetarni sustav onda bi se pribjegavalo trampi. Kada ovako, kao laik, malo razmislim o tome, čini mi se vrlo logično. Na kraju krajeva, u Hrvatskoj su vrlo popularne kompenzacije ovih godina, a razlog za to je što financijski sustav baš ne funkcionira (opet, zaključujem to kao laik). No, čini mi se da je glavni problem kako bi se utvrdilo koja teza je točna u tome što se već u najstarijim pisanim zapisi koji sežu 3200 godina prije Nove ere i koji su nastali u Mezopotamiji nalaze tragovi novca i financijskog sustava. Prema tome, novac je nastao ranije i za to nema pisanih tragova.

U drugom dijelu intervjua naglasak je na trenutnoj dužničkoj situaciji u svijetu. Koliko god u Hrvatskoj mislili da se živi na kredit i da je to nečuveno, na zapadu izgleda nije ništa bolje, pogotovo u Americi. Jedna od stvari s kojom se slažem je da mi se čini sasvim prirodno da ljudi uvijek kukaju kako žive u najtežim vremenima, ali da je svako vrijeme teško na svoj način. Nadalje, po njemu, ciklusi dužničkih kriza su se stalno ponavljali, ali to su ciklusi koji traju po 500tinjak godina. No, u novije vrijeme ti ciklusi se skraćuju, a stare metode otpisivanja dugova se više ne mogu primijeniti iz različitih razloga.

Čitajući ovaj intervju saznao sam još podosta stvari, a to u stvari čini čitanje takvih tekstova isplativo. Prvo, za sociologa Marcela Maussa koji je napisao vrlo utjecajnu knjigu The Gift. Marcel Mauss u toj knjizi analizira što je moglo potaknuti razvoj novca ako to nije trampa te je po njegovoj tezi to bio poklon. Ako sam dobro shvatio, osnovna teza je da ako ja nekome poklonim nešto, onda taj netko se osjeća dužan meni vratiti. Naravno da to ne vrijedi za apsolutno svaku situaciju. Zanimljivost je i da se ta analiza proteže na otvoreni kod.

Zatim, tu su različite ekonomske teorije novca (commodity theory of money, monetary circuit theory, chartalist theory of money) i općenito problem teorije novca koji meni kao laiku izgleda nepostojeći, ali je stvaran i vrlo problematičan.

Za kraj, ima priličan broj komentara na kraju koje također treba pročitati kako bi se vidjela i druga strana (ako ju je tko iznio). Uglavnom, namjeravam to jednom...