Otvoreni kod i taktika zauzimanja tržišta...

Dosta često se nađem u raspravi u kojoj pokušavam objasniti kako je otvoreni kod dobra taktika da se neki proizvod proširi na već ustaljenom tržištu, i to pogotovo kada je taj proizvod napravila mala tvrtka koja nema odgovarajuće (čitati: velike) distribucijske kanale. Naravno da je nužni preduvijet za sve to dovoljno veliko tržište i/ili zanimljiv i koristan proizvod. U ovom postu pokušat ću objasniti što točno mislim.

Kao jako dobar primjer kako se nekakav proizvod može proširiti na već razgrabljenom i jako kompetitivnom tržištu, zahvaljujući licenci otvorenog koda, uzet ću Asterisk. Asterisk je programski kod, koji uz dodatak odgovarajuće sklopovske podrške, postaje prava telefonska centrala. Količina sklopovske podrške koju treba dodati ovisi o konkretnoj situaciji/zahtijevima, i u najosnovnijoj varijanti svodi se na "obično" računalo koje je potrebno da bi izvršavalo taj program. Iza Asteriska stoji tvrtka Digium koja ga razvija, proizvodi specijalizirano sklopovlje te pruža podršku. Asterisk je vrlo popularan proizvod te se dosta puno koristi po cijelom svijetu od malih do velikih tvrtki.

Međutim, tržište telefonije je staro tržište u kojemu dominiraju igrači kao što su Ericsson, Panasonic, Siemens, Motorola, a u novije vrijeme zahvaljujući razvoju VoIP telefonije tu je još i proizvođač mrežne opreme Cisco, a polako i sigurno se gura i Microsoft sa svojim novim verzijama poslužitelja Exchange.

U takvoj situaciji proizvod kao što je Asterisk nema puno šansi. Naime, kada dolazite u tvrtku nuditi svoj proizvod tada što je veća tvrtka (i prema tome zanimljivija) to je manja šansa kako ćete uspjeti prodati svoj proizvod. Prema tome, prvo treba izgraditi bazu malih tvrtki i potom napredovati prema sve većima i većima. To je lakši ili teži put, ovisno o tome koliko je već tržište razvijeno, odnosno, koliko i kakvih već igrača ima na tom tržištu. U ovom konkretnom primjeru, tu je već bilo puno velikih tvrtki.

Tvrtka Digium je tome pristupila na jedan zanimljiv način. Naime, oni su Asterisk objavili pod licencom otvorenog koda. U prvi mah bi mogli pomisliti kako na taj način gubite jer će vam drugi preuzeti proizvod. Ali to nije točno. Naime, nije baš samo tako lako uzeti neki kompleksni proizvod i mijenjati po njemu, malo je tvrtki koje su to u mogućnosti. A čak i da jesu, to vam koristi. Naime, Digium ne može podržavati sve tvrtke u svijetu, njima je u interesu zgrabiti samo određen dio, i to velikih kod kojih je omjer uloženog truda i zarađenog novca najpovoljniji. A baš te male tvrtkice po svijetu koje su počele podržavati i prodavati Asterisk su stvorile bazu na kojoj je potom Digium mogao iskoristiti kako bi pristupio velikim tvrtkama s argumentom kao se radi o respektabilnom proizvodu koji se može koristiti za tako kritičnu infrastrukturu kao što je telefonija.

Rezultat je vidljiv. Asterisk se puno koristi u različitim tvtkama, a zanimljivo je i da sam vidio ponude za VoIP telefoniju proizvođača Cisco koji se eksplicitno osvrću na Asterisk i pokušavaju uvjeriti kupca kako to rješenje ne valja. Sigurno to ne bi radili da ne osjećaju odgovarajuću prijetnju s te strane. No, to ne znači da Cisco ne valja, postoje situacije u kojima ne bi razmišljao o ničemu drugome, ali o tome u jednom drugom postu...

OSS support for Croatian language

I was just looking at the Asterisk open source PBX and one of the features of that software is possibility of integration with Festival. Festival is a text to speech synthesis software, freely available on the Internet! And it's quite good piece of software. Using only Festival, or Festival in combination with some other application, like Asterisk, interesting services could emerge.

Now, we come to the point! I searched for possibility to use Croatian language in that application. And guess what, there is no application that supports it. There are quite few application for speech synthesis and none of them, you guessed, has support for Croatian! Actually, there is possibility of adding Croatian to those software using generic support but it's far from usefull.

So, this made me think a bit! What the hell is Croatian Ministry of Sciences and whatever else doing!? Shouldn't at least they care about this aspect of development? Shouldn't they try to invest some money in development of such software? Shouldn't they put out some tender searching for interested parties that would develop such software? Also, the license of that software should be such that afterwards this software could be used in both, open source and commercial applications, e.g. some BSD style license. And not only there is a problem with software for speech synthesis. There's no OCR capable software, syntax and grammar checking are also not well supported, if supported at all, and to talk about voice recognition is to much!

Speaking of syntax checking, thanks to enthusiasts there is some support in open source office applications, but much remains to be done and I believe that investment in that respect would help, but would help to Croatian language – and I believe that's important to the Government and also to the aforementioned Ministry.